Jump to content

SPLIT: Da li je težina proizvoda odraz njegovog kvaliteta?


Debeli

Recommended Posts

ali zato vmware player ne može da kreira virtuelne mašine! :tf:

03:34 ( MiGsa ) da budem iskren

03:35 ( MiGsa ) nagledao sam se ovde vishe kurcheva nego pichki

 

22:05 (Ivan_tm) Ozbiljno, tvoj i Cokin sam upamtio odmah

 

13:43 ( darko ) ja sam puco iz njegove vazdushare

 

[16:42:19] Miša says: pojavio mi se patrijarh pavle u ppl u may know

 

[21:00] <vudu> jebacemo svi

Link to comment
Share on other sites

sva tehnika sve kraće traje i sve je lakša.

 

Zapravo su ti oba stava u ovoj recenici tacna i slazem se, ali prosto nemaju nikakve veze jedan s drugim. Ako kupis neki tipa laptop iz neke nadrndane serije koji je od magnezijuma, titaniuma ili ne znam ni ja cega vec, on ce biti znacajno laksi od tog koji si koristio 2004. a trajace duze. 

 

Poenta je da tehnika krace traje jer su skapirali da ti zapravo ne treba laptop koji ce trajati 10 godina jer ce posle 5 biti debelo zastareo i najverovatnije ga neces vise koristiti. Plus je tu naravno varijanta da ga prave da traje krace da bi kupio novi model, isto kao sto RUR-omobil ima 40 godina i opusteno se vozi, a ja racunam da ce se kola koja sam kupio pre pet godina realno raspasti za maksimum 10... Ali opet, iako su sve te tvrdnje tacne, one nikakve veze nemaju sa tezinom. 

 

i bolje da se plašim da mi tehnologija okupira život, nego da tehnologijom kompenzujem život koji nemam.

 

Rece covek koji postuje po internet forumima u pola dva nocu  :tf:

Heghlu'meH QaQ jajvam

Link to comment
Share on other sites

Imace i razlicita ubrzanja jer ce veca sila (veca masa stoga i veca gravitaciona sila) lakse savladati otpor na putu do terminalne brzine.

ovde moram ipak napomenuti da je ubrzanje ovde konstantno.

You may have gone to Cambridge, but I'm an honorary graduate of Starfleet Academy

Link to comment
Share on other sites

A ga tupite... pa rekao je u onom jednom postu da se zajebao i da je mislio na silu, a ne na ubrzanje. Dakle ubrzanje je konsatntno (uslovno receno), a masa je razlicita, s obzirom da tezi laptop ima i vecu masu a da je sila udarca mnozilac mase i ubrzanja veca ce sila delovati na tezi laptop te je veca verovatnoca da ce da se razbije. Napraviste filozofiju od gluposti :)

Heghlu'meH QaQ jajvam

Link to comment
Share on other sites

Split topik će dobiti split :)

 

Drale brate, kapiramo šta pričaš, analogija Zverkova o kolima to najbolje gađa, ali mašiš ozbiljno sa tehnikom, laptopovima naročito. I što pišeš "leptop"? to me posebno intrigira :)

Ovdashnji

 

P.S> nickwoode, zasto se ne "log_out"-ujes kad si na forumu sa mog kompa? DovlaGSI

 

:)

Link to comment
Share on other sites

evo me sa mora, pa da se opravdam, za terminalnu brzinu.

stvarno nisam cuo za izraz, celu noc sam se prevrtao po krevetu. i setio sam se da smo to radili, dakkako ali na mehanici fluida, koja je jedan predmet koji se prolazi kroz magnovenje kolko je tezak, a tamo se to zvalo brzina uravnotezenja ili tako nesto.

ono sto jesam naucio na faksu (sa kojim vec 14 god nemam dodira) je da izracunam tu brzinu samo na osnovu crteza i ako znam gustinu fluida, pretpostavim da je objekt sferican (zbog povrsine tj njene projjekcije) i verovatno mi treba neki zajeban koeficijent, ali generalno samo je vazni da rez sila bude 0.

isto tako mislim da laptopovi baceni sa avale nece dostici tu brzinu, vec ce uveliko rokati o zemlju. sto zbog male visine sto zbog nepravilnog oblika (ali on se moze aproksimirati).

sve ovo ne spori da sam nub naravno. i verovatno na osnovu crteza ne bi uspeo da izracunam taj jebani koeficijent.

You may have gone to Cambridge, but I'm an honorary graduate of Starfleet Academy

Link to comment
Share on other sites

ovde moram ipak napomenuti da je ubrzanje ovde konstantno.

 

 

i ja kazem da su ubrzanja jednaka, samo ce u padu kroz atmosferu (dakle ne u vakuumu) tezi laptop duze ubrzavati, ali o tome nema govora u realnim situacijama tipa pad sa stola ili sta vec

 

the variation of speed in air between balls of gold, lead, copper, porphyry, and other heavy materials is so slight that in a fall of 100 cubits a ball of gold would surely not outstrip one of copper by as much as four fingers. Having observed this I came to the conclusion that in a medium totally devoid of resistance all bodies would fall with the same speed.

 

Ovo je izjava naucnika na ciju se teoriju pozivate, a 100 cubitsa je 45m sto nije dovoljno za terminalnu brzinu kugle od metala.

 

Razlike su neznatne kod objekata slicnog ili istog oblika a razlicite mase, ali i dalje razlicite, sto i pricam sve vreme dok vi drvite o fizici iz srednje skole gde smo svi u vakuumu.

 

I evo za kraj veza izmedju mase i ubrzanja

Dve sile koje deluju na objekat koji pada u vazduhu

t - tezina

o - otpor

 

F = m * a

Neto sila koja deluje na neki objekat je masa puta ubrzanje, dakle

a = F / m

Tezina i otpor su sile istog vektora te ih mozemo oduzeti da bi dobili neto silu koja deluje na objekat

F = t - o

I onda je ubrzanje objekta

a = t - o / m

 

U slucaju vakuma a bi bila konstanta i iz jednacine a=F/m vidimo da kako raste masa tako raste i sila i uvek ostaju u odnosu.

Ali kako u slucaju pada u vazduhu imamo i otpor onda sila vise nije proporcijalna masi vec umanjena za otpor koji je isti za objekte istog koeficienta otpora (da kazemo oblika)

 

I onda imamo sledece

 

y=(x-1)/x iz cega se vidi da y nikako nije isti kako se x menja. Primera radi

x=10, y=(10-1)/10, y=0.9

x=100, y=(100-1)/100, y=0.99

 

Dakle mala razlika ali ipak razlika.

OPTIMISED FOR HUMAN OPTICAL NERVE

BEST VIEWED WITH A MONITOR

Link to comment
Share on other sites

matori, ja ne mogu da te pratim, a i lakse je da das link sa wikipedije.

 

Ono sto sam ja hteo reci da je g uvek const. Mozda ti nisi to napisao, ali ja sam tako razumeo. Mislim g kao 9,81 i ako to prihvatimo kao konstantu.

 

A ako pricamo o terminalnoj brzini, naravno da ce ubrzanje da se menja da bi bilo 0 kada dostignemo termalnu brzinu.

 

Inace probao sam da crtam i racunam, da taj koreficijent jebe kevu kako ga nema sanse izracunati :) Mislim ima ali je jeben :)

 

Ima na netu i tabelica sa vec izracunatim u zavsinosti od oblika.

 

 

Sem toga fizika u vakuumu je prava stvar.

You may have gone to Cambridge, but I'm an honorary graduate of Starfleet Academy

Link to comment
Share on other sites

Zapravo su ti oba stava u ovoj recenici tacna i slazem se, ali prosto nemaju nikakve veze jedan s drugim. Ako kupis neki tipa laptop iz neke nadrndane serije koji je od magnezijuma, titaniuma ili ne znam ni ja cega vec, on ce biti znacajno laksi od tog koji si koristio 2004. a trajace duze. 

 

Poenta je da tehnika krace traje jer su skapirali da ti zapravo ne treba laptop koji ce trajati 10 godina jer ce posle 5 biti debelo zastareo i najverovatnije ga neces vise koristiti. Plus je tu naravno varijanta da ga prave da traje krace da bi kupio novi model, isto kao sto RUR-omobil ima 40 godina i opusteno se vozi, a ja racunam da ce se kola koja sam kupio pre pet godina realno raspasti za maksimum 10... Ali opet, iako su sve te tvrdnje tacne, one nikakve veze nemaju sa tezinom. 

 

 

Rece covek koji postuje po internet forumima u pola dva nocu  :tf:

ако као произвођач правим све неквалитетније производе (који све краће трају), а истовремено су некако и мање масе, онда то значи или:

1) да сам применио најскупље савремене материјале, који су лакши

2) да сам применио говно материјале који су лакши.

 

јасно је мени, да си ти претплаћен на лоше просуђивање, па ћеш да инсистираш на могућности под 1), али је исто тако јасно, да је очигледна могућност под 2). међутим, навикао сам овде да с тобом (и не само с тобом) расправљам о очигледним стварима. чак смо развили и неку врсту мале игре, под радним називом "не можеш ти толико да ми нацрташ колико ја могу да се правим блесав пре него што попиздиш и одеш". само ја не идем нигде, ту сам да сведочим о твојој упорности у овој игри.

 

рече човек који постује у 5 ујутру по интернет форумима.

MORTALIS HOMO AURA PER KHARONE SERVA

Style over subsistence

Crown of Light. Keeper of The Yoda Chamber. I&I, Righteous Army of One.

Link to comment
Share on other sites

Pa g jeste konstanta ali samo u vakumu deluje samo g tj 9.81m/s2 na telo

Ako nismo u vakumu imamo silu otpora vazduha koja deluje kontra po istom vektoru, a ta sila se lakse savlada vecom masom sto se i vidi iz gornjih jednacina. Objekat mase 100kg ce imati 9.99 ubrzanje, a onaj od 10kg ce imati 0.9.



A izracunavanje koeficijenta ti ne treba jer uzimamo da je isti jer su dva ista predmeta razlicitih masa (dakle gustina) u istoj gustini itd itd.



I ne fizika u vakuumu nije car ali je to jedino sta drugari sa foruma znaju.

OPTIMISED FOR HUMAN OPTICAL NERVE

BEST VIEWED WITH A MONITOR

Link to comment
Share on other sites

хм...

 

-није тачно да је инсистирао на првој могућности, већ је навео обе. А та друга могућност не иде теби у прилог јер су то бабе и жабе. То што се праве говно ствари има везе са политиком произвођача, не са овим о чему причамо.

 

-ово за пет ујутру, па лол, он тебе зеза зато што си ти нешто рекао, ти њему само враћаш технички, а без икаквог смисла.

 

-ово извођење у првом пасусу је нешто што да ми неко није рекао, не бих веровао да је неко написао.

brate sto ti ne smuvas miu? realno 5 min da provede sa tobom bila bi ready za guraj-vadi. :)

Link to comment
Share on other sites

I zaista ne znam sta ti nije jasno u gornjoj jednacini

 

a=(Fg - Fo)/m

 

Fg je sila gravitacije

Fo je sila otpora, njihova razlika cini da objekat pada

 

ubrzanje je F/m, sila po masi

 

 

a=(100kgm/s2 - 1kgm/s2) / 100kg ergo a=0.99m/s2

a=10kgm/s2 - 1kgm/s2 / 10kg ergo a=0.9m/s2

OPTIMISED FOR HUMAN OPTICAL NERVE

BEST VIEWED WITH A MONITOR

Link to comment
Share on other sites

Pa g jeste konstanta ali samo u vakumu deluje samo g tj 9.81m/s2 na telo

Ako nismo u vakumu imamo silu otpora vazduha koja deluje kontra po istom vektoru, a ta sila se lakse savlada vecom masom sto se i vidi iz gornjih jednacina. Objekat mase 100kg ce imati 9.99 ubrzanje, a onaj od 10kg ce imati 0.9.

A izracunavanje koeficijenta ti ne treba jer uzimamo da je isti jer su dva ista predmeta razlicitih masa (dakle gustina) u istoj gustini itd itd.

I ne fizika u vakuumu nije car ali je to jedino sta drugari sa foruma znaju.

osim prve recenice sve smo potvrdili, zasto se i dalje svadjas sa nekim :)

You may have gone to Cambridge, but I'm an honorary graduate of Starfleet Academy

Link to comment
Share on other sites

Nekako mi lakse da citiram Duliov post posto je on napisao sve sto sam ja hteo da kazem :)

 

хм...

 

-није тачно да је инсистирао на првој могућности, већ је навео обе. А та друга могућност не иде теби у прилог јер су то бабе и жабе. То што се праве говно ствари има везе са политиком произвођача, не са овим о чему причамо.

 

-ово извођење у првом пасусу је нешто што да ми неко није рекао, не бих веровао да је неко написао.

 

I samo da razjasnim:

 

-ово за пет ујутру, па лол, он тебе зеза зато што си ти нешто рекао, ти њему само враћаш технички, а без икаквог смисла.

 

Zapravo ja sam postovao uredno u 11 pre podne, to sto ti vidis to kao pet ujutru je samo tvoja perspektiva. Iz perspektive mesta na kome sam ja sam postovao u normalno radno vreme :)

Heghlu'meH QaQ jajvam

Link to comment
Share on other sites

Океј, пошто је битка завршена, сад примените то на падање лап топа са стола, сигурно нисте за џабе све ово радили!

brate sto ti ne smuvas miu? realno 5 min da provede sa tobom bila bi ready za guraj-vadi. :)

Link to comment
Share on other sites

Sta sve nisam procitao ovde :D Da bi se definisao kvalitet necega, prvo mora da mu se zna namena. Onda, prema toj nameni se definise zeljena trajnost a ta trajnost ukoliko zeli da se ispostuje zahteva upotrebu odredjenih materijala i KONSTRUKCIJE. Uzmite ovo za primer: AB greda ukoliko je bas nategnemo do krajnjih granica koristeci najbolju armaturu moze da premosti nekih 8m i to da igramo na stranu rizika. Bice jako teska. Ako koristimo celicnu gredu koja je dosta teza, mozemo da premostimo i do 14m. Bice teza od betona na istom rasponu. Medjuim, ako koristimo DRVO, koje je 3x lakse od betona i 9.5x lakse od celika, mozemo da premostimo iste raspone. Dalje, koristeci LLD (lepljeno lamelirano drvo) u jednoj banji u svajcarskoj premostili su 130m! ALI, ukoliko se ide na jaaaaaako velike raspone, 150m i vise izmedju dva oslonca, u ovom trenutku CELIK je nenadjebiv i koriste se celicna upredena uzad. Dalje, ako pogledate konstrukciju macke krana (onog horizontalnog dela na vrhu) videcete neke metalne stapove koji su spojeni u neku vrstu grede. U pitanju je prostorna 3D resetka koja je ujedno i najsnazniji nosac. Ista konstrukcija se koristi za mostove - linijska resetka. Golden Gate Bridge je kombinacija resetke i upredenih uzadi. Ono sto hocu da kazem je da tezina ne igra nikakvu ulogu u KVALITETU nekog objekta (ne mislim objekta kao zgrade vec objekta objekta). KVALITET definisu termo-mehanicko-reoloska svojstva materijala i konstruktivnog sklopa od kojeg je izgradjen, a to je definisano namenom. Bolja mehanicka svojstva imaju materijali koji mogu da podnesu uticaj vecih sila a da se trajno NE DEFORMISU ILI DA SE DEFORMISU U ONOJ MERI U KOJOJ SE NOVISOST ELEMENTA NECE NARUSITI. Bolja termicka svojstva imaju materijali koji se trajno ne deformisu pod uticajem visokih ili niskih temperatura i cija struktura ostaje homogena. Bolja reoloska svojstva imaju materijali koji su sposobni da tokom dugog vremenskom perioda zadrze svoja termo-mehanicka svojstva. S druge strane, kako definisati kvalitet necega kao sto je CPU? Trpi samo termicke uticaje i ako ga obezbedimo s te strane, teoretski bi trebao da traje zauvek. Ali da li je to jedini odraz kvaliteta takvog uredjaja? Namena -> Materijal/konstrukcija -> Estetika -> zavrsna obrada = kvalitet. Vidim da pominjete ugljenicna vlakna. Ok, jeste to cvrsto i lagano ali sta cemo kad se zapali? Gori ko djavo. Kvalitet, po mom misljenju, zahteva mnogo toga da se uzme u obzir. Ne moze se reci da je teze kvalitetnije a ne moze se reci ni da je lakse kvalitetnije. Ako se postavljate u situaciju da govorite samo o otporu na udar, onda brate koristite amortizere. Ako govorite o trajnosti onda uzmite materijal sa najduzim vremenom poluraspada. i'te u kurac idem da ucim :D

  • Upvote (+1) 3
  • Downvote (-1) 1
Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...