ne moram da budem vernik da bih mogao da bistrim religiju, bar ja tako vidim. religija je sociološki, a vera duhovni fenomen. o veri pojedinca se ne sme raspravljati, bar mislim da nije pristojno, a o religiji se može raspravljati, jer religija je pojavni, organizovani društveni oblik ispoljavanja vere, te se udaljava od vere koliko se religija odvaja od pojedinca i postaje društvena pojava koja podleže društvenim zakonitostima koji nemaju veze sa verom, koja je individualna pojava.
ovde si pokušao da me diskvalifikuješ kao sagovornika. dakle, ja se ne pozivam na religiju, nego samo religijom definišem pojam zla, da ne bi bilo nedoumice u mom stavu, tj. da bismo znali u kom okviru se krećem, kako bismo izbegli subjektivizaciju pojma zla.
dakle, ja, kao svetovni čovek, koji, po tebi, nije vernik (po meni, ja sam više vernik nego religiozan čovek, odnosno, vernik sam apsolutno, ali ne u meri jačine koja bi me kvalifikovala i kao slugu religijskih kanona, odnosno, iako vernik, sebe smatram slabim pravoslavcem, u duhovnoj sferi - još mnogo ima da se radi na tome), imam valjda pravo da definišem zlo u religijskom okviru, kao antipod dobru, odnosno kao odsustvo dobra.
drugim rečima, da se dodatno pojasnim (kao da pričam sa poluzaostalim ljudima - kuda ovo vodi...), smatram da je SAZNANJE (ne samo tehnološki napredak) neraskidivo i organski povezano sa iskušenjem, a da po fon Nojmanu imamo ukorenjenost pogrešnih (sa religijskog stanovišta, da se držimo tog okvira i dalje) izbora u ljudskoj zajednici, koju je isti i pretočio u empirijski dokazivu teoriju igara. dakle, gotovo po pravilu se saznanje koristi za zlo više i dalje nego za dobro. sporiš li ovo? čak sam i rekao da saznanje po sebi nije zlo i ne može da bude. ono što ga boji je ljudski izbor, a vidimo da je ljudski izbor pod senkom zmije (raznih zmija u raznim vremenima). i onda imamo saznanje kao sredstvo moći, koje se koristi "na dole" prema onima koji ga nemaju, pre nego "na gore" ka Istini. dalje da idemo, stižemo do toga da se traga za saznanjem ne zbog ideala Istine, nego zbog "niskih strasti" Čoveka. sad mi ne navodi izuzetke, jer ma kakva moralna gromada da dođe do saznanja, ono će biti iskorišćeno protiv Čoveka pre ili kasnije, možda i ne od strane samog otkrovitelja, već od ostalih (fon Nojman).