Jump to content

\o/


Recommended Posts

Sir Ernest Rutherford, predsjednik Kraljevske Akademije i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, ispričao je sljedeću priču:

Prije izvjesnog vremena pozvao me je kolega. Spremao se nekom studentu dati nulu za njegov odgovor na neko pitanje iz fizike, dok je student, naprotiv, zahtijevao najvišu ocjenu! Ispitivač i student su se ipak složili da se dovede nezavisni arbitar i ja sam bio izabran. Pročitao sam ispitno pitanje: pokazati kako je moguće odrediti visinu neke visoke zgrade pomoću barometra. Studentov odgovor je glasio: " Odnijet ću barometar na vrh zgrade,

vezat ću ga za dugačak konopac, spustit ću ga do pločnika, a zatim ću ga ponovo podići. Izmjerit ću dužinu konopa. Dužina konopa je visina zgrade ! " Student je zaista imao dobar razlog za visoku ocjenu, s obzirom da je dao kompletan i tačan odgovor! S druge strane, kad bi dobio visoku ocjenu iz fizike, to bi značilo svojevrsno priznanje u ovoj oblasti, što njegov odgovor nije potvrdjivao! Predložio sam da student jos jedanput pokuša riješiti ovaj zadatak. Dao sam studentu pet minuta da riješi zadatak uz upozorenje da njegov odgovor mora pokazati bar neko znanje iz fizike! Pri kraju pete minute student još ništa nije bio zapisao! Pitao sam ga želi li odustati, ali mi je on odgovorio da ima jako mnogo odgovora za taj problem: upravo je razmišljao o najboljem rješenju. Ispričao sam se što ga prekidam i zamolio ga da nastavi. U slijedećoj minuti on je napisao svoj odgovor koji je glasio:

" Odnesi barometar na vrh zgrade i nagni se preko ruba krova. Ispusti barometar, a štopericom mjeri vrijeme dok ne tresne o pločnik. Tada, koristeći formulu x=0.5*g*t2, izračunati visinu zgrade! " U tom trenutku sam pitao kolegu da li sad on odustaje od davanja loše ocjene! On se složio i dao studentu skoro najvišu ocjenu. Dok sam napuštao koleginu kancelariju, sjetio sam se da mi je student rekao da ima jos mnogo rješenja za taj problem, pa sam ga pitao: " Koja?"

" Pa, reče student , " postoji mnogo načina da se odredi visina zgrade uz pomoć barometra.

Na primjer, možete iznijeti barometar van, pod pretpostavkom da je sunčan dan, izmjeriti visinu barometra, zatim dužinu njegove sjene, dužinu sjene zgrade, i onda običnom proporcijom, uz pomoć Talesovog teorema, izračunati visinu zgrade! "

" Sjajno! " - rekao sam . " A ostali načini ?? "

" Da " - rekao mi je student . Postoji jedna osnovna metoda mjerenja koja će vam se sigurno dopasti. U ovoj metodi, uzmete barometar sa sobom i počnete se penjati uz stepenice. Prethodno, na zidu označite crtu da označite dužinu barometra. Zatim, kako se penjete, markirate stalno dužinu barometra. Tako ćete dobiti visinu zgrade u jedinicama dužine barometra! "

" Vrlo direktna metoda! - rekao sam.

" Naravno, a ako želite malo sofisticiraniju metodu, možete vezati barometar za kraj opruge, zaljuljati ga kao klatno i zatim odrediti vrijednost gravitacijske konstante g na razini ulice, a onda na vrhu zgrade. Iz razlike za gravitacijsku konstantu g moze se, u načelu, izračunati visina zgrade!

Također, koristeći isto načelo, mozete odnijeti barometar na vrh zgrade, vezati ga za dugački konop, spustiti ga do samog pločnika i tada ga zaljuljati. Tada možete izračunati visinu zgrade prema periodi recesije!? Na kraju- zaključio je - postoje i mnogi drugi načini rješavanja

problema. Vjerojatno najbolji način je, da ponesete barometar u prizemlje i da pokucate na vrata nadstojnika zgrade. Kada vam nadstojnik otvori vrata, vi samo trebate reći: " Gospodine nadstojniče, ovo je divan barometar! Ako mi kažete kolika je visina zgrade, darovat cu vam ga. ! " U tom trenutku nisam mogao izdržati i pitao sam studenta da li zaista ne zna konvencionalan odgovor na ovaj problem.

Priznao mi je da ga zna, ali mi je rekao da mu je dosta asistenata i predavača na fakultetu koji mu pokušavaju nametnuti svoj način mi

neka osoba glupak hehe

Link to comment
Share on other sites

Sir Ernest Rutherford, predsjednik Kraljevske Akademije i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, ispričao je sljedeću priču:

Prije izvjesnog vremena pozvao me je kolega. Spremao se nekom studentu dati nulu za njegov odgovor na neko pitanje iz fizike, dok je student, naprotiv, zahtijevao najvi

You're all gonna die. Then you'll be dead for way longer than you're alive; like, that's mostly what you're ever gonna be. You're just dead people that didn't die yet...

Link to comment
Share on other sites

ima i ona prica o studentu kome je profesor da bi dobio prolaznu ocenu

zadao zadatak da izbroji sve sijalice u prostoriji.Posle pazljivog prebrojavanja student je izbrojao 24 i rekao profesoru.Profesor izvadi

sijalicu iz dzepa i kaze greska 25.

Sledeci ispitni rok ista situacija samo student ovog puta kaze 25.Profesor

se nasmeja i kaze ali kolega ja nisam poneo sijalicu. Student izvadi sijalicu iz dzepa

i sa osmehom konstatuje ali ja jesam! :) -sorry for off topik

Link to comment
Share on other sites

Chini mi se da da... Jebga, meni je poshlo za rukom da padnem fiziku koju je tezhe pasti nego proci. [:)]

Pa mozda konacno ukapiras da ne mozes studirati i biti menadzer kaunterstrajkasima...ne zato sto to oduzima vremena vec provodis vreme sa retosima koji ti smanjuju iq polako ali sigurno :)

Link to comment
Share on other sites

doyay prica.. a sta to bese termodinamika pakla ?? zvuci mi strasno poznato.. aj ako neko ima nek baci ovde...

Termodinamika Pakla

Na Univerzitetu u Vasingtonu profesor je na ispitu dao

i neobicno dodatno pitanje. Odgovor jednog studenta

je bio toliko mastovit, da profesor nije odoleo

iskusenju da ga prosledi svojim kolegama i

prijateljima.

Bonus pitanje: Da li je Pakao egzoterman (odaje

toplotu), ili je endoterman (upija toplotu)?

Vecina studenata odgovorila je na pitanje pozivajuci

se na Bojlov zakon (gas se prilikom sirenja hladi, a

zagreva se ako mu se zapremina smanjuje) ili slicno.

Jedan student je napisao sledece:

Prvo, treba da znamo kako se masa Pakla menja sa

vremenom. Dakle, treba nam stopa rasta broja dusa

koje u Pakao ulaze i onih koje iz njega izlaze.

Smatram da mozemo bezbedno pretpostaviti da dusa koja

jednom ude u Pakao, vise iz njega ne izlazi. Prema

tome - ni jedna dusa ne izlazi. Sto se tice broja dusa

koje ulaze u Pakao, neke religije tvrde da ako niste

pripadnik njihove religije, onda cete ici u Pakao.

Posto

postoji vise od jedne ovakve religije i ljudi ne mogu

biti pristalice vise od jedne religije, mozemo

pretpostaviti

da neke duse idu u Pakao. Obzirom na procentualno

stanje broja rodenih i umrlih, mozemo ocekivati

eksponencijalni prirastaj broja dusa koje odlaze u

Pakao.Sada obratimo paznju na promenu zapremine

Pakla jer, prema Bojlovom zakonu, da bi temperatura i

pritisak u Paklu ostali konstantni, zapremina Pakla

mora da se poveca proporcionalno broju dodatih dusa.

Ovo nam daje dve mogucnosti:

1. Ako Pakao ekspandira sa manjom stopom rasta od

stope porasta broja pridoslih dusa, onda ce

temperatura i pritisak rasti, dok ne dode do

eksplozije Pakla.

2. Ako se se Pakao siri brze nego sto raste broj dusa

u njemu, onda ce pritisak i temperatura opadati dok

se Pakao ne zaledi. Pa, koja je?

Ako prihvatimo postulat koji mi je dala koleginica iz

grupe - Tereza, i to jos dok sam bio brucos, i koji

glasi:

"... pre ce osvanuti hladan dan u Paklu nego sto cu ja

spavati sa tobom" i ako pri tom uzmemo u obzir

nesumnjivu cinjenicu da ja jos nisam imao seksualni

odnos sa njom, dolazimo do zakljucka da mogucnost

broj 2 ne moze biti tacna, cime dokazujem da je Pakao

egzoterman i da se nece zalediti.

Student je ocenjen jedinom odlicnom ocenom u tom roku.

Link to comment
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

×
×
  • Create New...