Jump to content

bolkonski

01102000
  • Posts

    9,688
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    9

Posts posted by bolkonski

  1. Za leto je najbolje obrijati se ispod pazuha, em se manje znojiš em je lakše za metanje bilo čega na kožu.

    Ima neki deo kristal u DM-u i čuo sam swe pohwale za njega (300-400 din). U muslimanskim zemljama taj kristal može na količunu da se kupi na pijaci, a ovo je neka potroščka zapadna varijanta. Ne ostavlja fleke, deluje da se manje znojiš i nema smarada, a sam kristal ne daje nikakav miris.

    Soda bikarbona je narodski najbolja, ali ona ne sprečava od znojenja, što će reći da samo ako se ne znojiš je dobra pri čemu ima slabiji efekat ako nisi obrijan. Na sve to je najjeftinija ubedljivo. Najveći problem je što ako staviš mnogo i oznojiš se ko svinja hoće da izbeli odeću pod pazuhom, što inače bikarbona soda radi. Takođe, efekat sode traje ceo dan i dovoljno je da se posle tuširanja nanese međ prstima (palac i kažiprst) koliko stane.

  2. Odgledah ovog poslednjeg Hari Potera i mogu reći da sam prilično zadovoljan i to pre svega vrhunskim kadrovima, da ne kažem režijom. Ima nekoliko padova naročito pred kraj, ali prva scena (tj. druga) kada kadar ide nebom ka Hogvartsu i prolazi pored Dementora je fenomenalan. Ima dosta vrhunskih kadrova i dosta neočekivanih za mene:

    Kada Voldemort ulazi u banku a svuda mrtva tela i krv po podu + scena ubijanja Snejpa.

    Najveći pad je, kao i obično, u svim filmovima danas, mada i u samoj knjizi, kada se JK bavi dubokim pitanjima čija se razrešenja dobijaju u nekoliko razmena prostoproširenih rečenica. Čak to i nije toliki problem kada bi cela knjiga/film polako gradila tok dubokih tema i onda, PLJAS, zaključak, međutim to ovde nije slučaj. Ali mislim da je režiser tokom svih HP filmova dao svoj maksimum u ovom delu.

  3. Ovaj glumac je dovoljno sirov za Konana što je pokazao u Game of Thrones gde vlada scenom kao prototip mačizma. Švarci style odavno ne predtavlja mačo mušakraca i koliko god ga ja obožavao bilo bi mnogo smešno da se tog tipa glumac pojavi sada u bilo kojoj akciji kao glavni glumac. Najpribližniji švarci-izgledu je Dvejn Džonson, ali mnogo je to daleko od Švarcija. Plus, u potpunosti slažem sa Pesmom koji je ostavio komentar o Konanu u drugom topiku.

    Sve ovo ne govori o tome da će biti dobar film, ali ni da će biti loš.

    @edit

    Eto i sa Jockerom se slažem!!!

  4. Scene brobe su nebitne. To je isto kao kad neko ne voli "žice" u kungfu-u. To je stilska predstava borbi i ništa više, koreografija, balet, nazovite to kako hoćete. Ima tuče u svim Šerlocima, u skladu s vremenom i Šerlok je uvek predstavljan kao neko ko zna hand-to-hand combat.

    Jedino šta bih zamerio Ričiju je nedovoljan akcenat na misteriji, tj. misterija nije u centru pažnje, što bi trebalo da bude.

    Serija koju je Igz pomenuo se i meni dopala i onda mi je sredina između ol skul Šerloka i Gaj Ričijevog. U centru pažnje je misterija, pa onda ličnosti Šerloka i Votsona, a sve to izmešano sa akcijom.

  5. Može Bern pre Frojda. Nema tu nekih pravila. Ono šta sam rekao za Junga je samo savet da se ne počne od njega, ali kad tad ćeš doći na njega. Važno je interesovati se, onda lako ide jedno za drugim, to je kao bilo šta kad radiš.

    Iako ću se možda pokajati, ipak ću reći. To je kao kada slušaš muziku. Prvo slušaš šta su ti drugi rekli, pa ti se onda nešto dopadne, pa onda to slušaš, pa onda saznaš da je na taj bend uticao neki drugi bend, pa onda ideš dalje, pa se širiš, a ideš i u dubinu. Isto je tako i sa ovim, kao i sa bilo čime drugim.

    E sad, ako kopaš dovoljno duboko onda ćeš doći do osnova, kao što su Frojd i Jung, kao što su u zapadnoj filozofiji Platon i Aristotel, kao što su u muzici Bah, Mocart i Betoven. To je pravi početak, ali, po meni je prirodnije krenuti okolo, nego udariti od korena, jer usput shvataš materiju laganije, dok direktnim napadom na osnove postoji realna mogućnost od mnogo nepoznatog sadržaja.

  6. Posle višegodišnjeg čitanja Junga i razgovora sa jednim drugarom koji se njime bavi još dublje, dođao sam do zaključka da Jung nikako nije dobar za početak, iako je knjiga "Čovek i njegovi simboli" koju je naveo Doolio dobar početak (s obzirom da Jung nije sam radio na knjizi), ali posle nje ne treba odmah nastaviti sa Jungovim knjigama. Evo zašto to mislim.

    1. Da bi se čitao (ne shvatio, nego samo prosto čitao) Jung, potrebno je ogromno strpljenje i neviđena koncentracija. Komplikovan rečnik, veliki broj nepoznatih pojmova i suvoparan tekst, čine čitanje izuzetno teškim.

    2. Da bi se razumeo Jung, potrebno je nenormalno veliko predznanje. Ovde ću izneti samo jedan primer, a to važi za sve. Jung se proučavanjem (naučno-teorijskim) alhemije bavio 20 (dvadeset godina). On odatle crpi mnoštvo ideja i pojmova koje je gotovo nemoguće razumeti kada se uklope u njegovu psihologiju. Takođe, potpuno je apsurdno čitati, a ne znati osnovne filozofske pojmove i filozofiju uopšte.

    3. Ključni problem je što je Jung surov i ne daje gotovo nikakva rešenja, već samo jako naporan i spor put do rešenja. Njegove knjige nisu udžbenici ala "Kako rešiti problem", već su ozbiljna filozofska dela u kojima on objašnjava svoje viđenje čoveka, a psihijatrijski slučajevi mu služe da iz njih crpi granice ljudskih mogućnosti.

    Zbog toga je bolje čitati autore koji se bave Jungom, tj. nekim delom njegove psihologije/filozofije, naročito američke/anglosaksonske autore, jer oni umeju vrlo jasno da izdvoje suštinu i nisu dosadni. Treba svakako prvo prelistati Frojda, jer je pitak i veoma jasan i predznanje ne igra nikakvu ulogu. Ali osnovne pojmove kao što su nesvesno i svesno je upravo Frojd uveo i dao im osnovu. U velikom broju slučajeva Frojdova psihologija daje rašenja. Pored toga mnoge druge škole psihoterapije kao što su bihejviorizam, geštalt, transakciona analiza, konstruktivizam, itd. daju odlične rezultate.

    A moj lični savet što se snova tiče je u samoanalizi snova. To je uvek prvi korak. Šta vi mislite, bez ikakvih gluposti koje ste čuli o tome šta su snovi. Naravno, za ovo je neophodno da verujete u to da nesvesno sa svesnim komunicira preko snova. Dakle, ako ste ispunili taj zahtev i znate da nesvesno komunicira u simbolima, 90% je gotovo. Kao što Doolio reče, iako postoje opšta mesta, ona nisu tako česta, a čak i kad jesu, sve zavisi od konteksta, tj. od trenutka u kome se čovek nalazi. A ko može da poznaje bolje sebe od nas samih? Je l' tako?! Nije, ali za početak je dovoljno, jer čak i kad sebi osvestite problem, tj. znate šta vam nesvesno govori, još ste daleko od rešavanja, pošto rešenje problema jeste istinsko prihvatanje rešenja. Istinsko prihvatanje nije racionalno prihvatanje, nego sveukupno duševno-mentalno-emotivno prihvatanje.

  7. To što je Cali rekao nije istina, tj. nikakvih dokaza nema za to. Postojala je izvesna nemarnost prema ljudima koji su bolesni, što je problem koji u Srbiji i sada postoji, ali nikada prema starijima koji su zdravi (u skladu s godinama). Mislim, sama priča odvođenja u šumu i ubijanja kamenom je apsurdna na mnogo nivoa. Postoji puno mitova ove vrste u čije uzroke ne bih ulazio.

×
×
  • Create New...