Jump to content

bolkonski

01102000
  • Posts

    9,688
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    9

Posts posted by bolkonski

  1. Januzej je hit iz dva razloga. Prvo, najbolji je igrac sredine terena trenutno u Junajtedu (posle Runija ukupno najbolji), drugo, sa osamnaest godina je na sebe preuzeo odgovornost kreatora igre. Njegov minus je neiskustvo, ali ja se ne secam kada sam video nekog ko je ovako igra a da je "pao s neba". Zeli da igra, svuda je, vrhunski talenat, kako onda da se ljudi ne loze?

  2. @Drale

    Iz tvoje definicije implicitno sledi da je saznanje suprotno od zla. Dakle, zlu nema mesta u ovoj diskusiji. Dakle, celom tvom prvom postu nema mesta u ovoj diskusiji. Dakle, moraš ponovo u diskusiju da uđeš sa manje vatre, a više smernosti.

  3. Nema potrebe da definišeš okvir za zlo. To si ti uveo potpuno neopravdano. Prvo definiši saznanje.

     

    @Brue

    А koja je tačno razlika između filozofa kako si ga ti definisao i bilo koje druge struke? Ili je za tebe značajniji zemljoradnik/fizičar/obućar/pop/slikar od filozofa?

  4. Ajde da se koristim tvojom retorikom, ako ti želiš da bistriš religiju ja ne želim. Tako da, nema šta da kažem ni na tvoj drugi post, osim da istaknem ovaj detalj:

    "... gotovo po pravilu se saznanje koristi za zlo više i dalje nego za dobro..." - odjednom si od apsolutne identifikacije tehnologije i zla u prvom postu sada malo ublažio svoju izjavu, pa više ne znam gde stojiš. Uveo si i novi pojam "koristiti", odnosno za šta se saznanje koristi, što nema nikakve veze sa onime šta saznanje jeste (a ti si već rekao da je saznanje zlo, pa onda, još jednom, ne znam o čemu pričaš).

  5. @Brue

    Gospodar prstenova je romantičarska priča koja je došla posle prosvetiteljstva kao reakcija na isto. Tolkin je stari romantik i kako je on pristupio temi je sasvim ok. To što su njegovi likovi (u neverovatnom broju slučajeva) u potpunosti beslovesni, to je sad neka druga priča.

     

    A na konto filozofije koju si ranije pomenuo, napravio si više grešaka u rezonovanju. Prvo, ako neko društvo postane idealno da bi tako i ostalo ono mora da se idealnim održava. To mora neko da radi. Drugo, filozofija nije naglabanje iako nekome to tako može da deluje, već jedan od, rekao bih, četiri fundamentalna pristupa prilaženju istini (kroz, veru/relegiju, nauku, umetnost i filozofiju). Pri čemu su filozofija i nauka slične, ali nikako iste. Dakle, filozofija se bavi večitim temama kojima se bavi svet od postanka do sada. Nema još uvek rešenja. Ti možeš da ne voliš filozofiju, ali to ne znači da je filozof neko ko priča o levim stvarima. U suštini, cela zapadna civilizacija je prvo prošla kroz filozofsku renesansu, pa tek onda kroz bilo koju drugu. Filozofijom se kao i bilo čime drugim može manipulisati, ali onaj koji je dovoljno samosvestan i ko neiscrpno radi na sebi, shvata šta to donosi za sobom filozofija.

     

    Ne bih da se ponavljam šta sam već rekao (a i ne samo ja) o Platonovoj Državi, ali kada se ona po deseti put isčita, onda, an primer, postaje jasno zašto je Platon bio protiv napretka (pre svega tehnološkog). Nije on bio šašavko koji nije znao da astronomija i proučavanje nebeskih tela utvrđuje kalendar na osnovu koga znamo tačno kada treba da se seje i žanje (baš obrnuto, Astronomija zauzima najviše mesto od svih nauka kod Platona), nego mu je bilo jasno da ogromna većina ljudi ne može svojim ličnim psiho-mentalnim kapacitetima da isprati razvoj tehnologije. Zato je neophodno da takvim ljudima vlada neko ko je njihov otac, a to jedino može filozof, jer je on posvećen istini, zna više od svih i što je veoma važno za druđštvo, pošten je i pravedan.

     

    Ta se suština nije promenila, jedino šta se promenilo veoma brzo posle Platona je upravo nedostatak insistiranja na etici kao suštini pravednog i ispravnog upravljanja ljudima/državom. Javi se po neki vladar/šef države tu i tamo koji je "sledbenik" te ideje, ali to je retko i nedovoljno, pošto je političar suprotno od filozof.

     

     

    @Drale

    Drale, ne pada mi na pamet da ulazim sa tobom u diskusiju u kojoj je sledeća rečenica polazna tačka:

    "технолошки развој је органски повезан са злом, у религијском смислу"

     

    Ne samo zato što je iz nje diskusija nemoguća, nego zato što ti nisi nikakav čovek koji sme da se pozove na religiju, jer, po meni, ti nisi pravi i istinski vernik. Ono šta jesi, to je svetovni čovek, pa samo iz te perspektive i možemo da diskutujemo.

  6. Platonova Država je idealna i samim tim nemoguća što je i sam Platon znao, pa je napisao Zakone. Suština Platonove Države je u obrazovanju (sistemu obrazovanja) i epistemologiji (teoriji saznanja). Idealna država, odnosno grad (polis), a u stvari režim, je samo metafora za razvoj individue. Dijalog tako i počinje što sagovornici Sokratovi pokušavaju da odgonetnu šta je to pravda/pravedno, a Sokrat posle sa individualnog  prelazi na društveno/opšte kako bi na osnovu šire slike objasnio ono šta je teško uvideti kod samo jednog čoveka. Samo uređenje polisa (režim) zauzima možda jednu petinu knjige.

     

    Ta velika fama oko toga kako su filozofi/mislioci nastali iz dokonosti je čista glupost. Platon je za svog života bio vrlo politički aktivan i pokušao je da obrazuje mnoge političare i od njih napravi dobre vladare, što mu naravno nije uspelo, a što potencijalno ide uz dlaku ovde glavne teme, a to je "da je agresija u ljudskoj prirodi". Da li jeste ili nije je sekundarno u odnosu na to da li je to dobro ili loše. A ako je loše i zaista postoji, onda to treba suzbiti, a Platonovo rešenje je u pravilnom obrazovanju. Ispostavilo se tokom poslednjih 2500 godina da je u pravu.

     

    Ovaj moj semi-rent je i u nekoliko povezan sa temom, jer to što neko želi i može da napravi od čoveka čoveka, ne znači da taj istovremeno ne zna da je čoveku lakše da bude sam sebi vuk, ali to ga ne sprečava da istraje u očovečavanju čovečanstva!!!

     

    I samo još jedna stvar, koja je veoma bitna, malo je ljudi koji mogu da se uzdignu na taj nivo, a od njih mnogo je manji broj onih koji mogu da pomognu drugima. To nije nikakva elitistička priča nego isto onakva realnost kao što je gore opisana, a to je rat i sklonost agresiji (ekonomski princip ratovanja je posledica nekih drugih ljudskih osobina), pri čemu postoji fundamentalna razlika između ta dva principa, prvi vodi istinskom individualnom napretku i očuvanju, a drugi destrukciji i lažnom društvenom napretku.

     

    I zato, neka ljubav vlada!!!

×
×
  • Create New...