Leaderboard

Pa sta ce ti onda zwerko

jutros naleteh na tv na Anastaziju (Anastasia, 1997) i odgledao sam ga bez daha. kad sam ga gledao na davni Božić pre 22 godine to je bio najbolji crtani dugometražni film koji sam ikada video. iako bih danas možda našao neki kvalitetniji film, sigurno ni jedan nije izazvao takvu lavinu osećanja kad sam ga gledao prvi put i Anastazija mi je stoga daleko najomiljeniji animirani film. da li zato što je tada izazvao umornog ali favorizovanog Diznija na spektakularan način, nudeći dugometražnim crtanima novu svežinu ili zato što sam težak rusofil u duši ili zato što mi smeđe žene sa plavim očima predstavljaju sudbinu... tek, podeliću sa vama scenu i pesmu i tekst, koja sublimišu sva moja pisanija na ovu temu, i koje se sećam decenijama pošto sam je prvi put video i čuo u neverovatno osećajnom izvođenju Liz Kalovej (danas sam video da je numera nominovana za Zlatni globus te godine, ali mi nije jasno kako nije pobedila na svim dodelama): ONCE UPON A DECEMBER Dancing bears, painted wings Things I almost remember And a song someone sings Once upon a December. Someone holds me safe and warm Horses prance through a silver storm Figures dancing gracefully Across my memory. Someone holds me safe and warm Horses prance through a silver storm Figures dancing gracefully Across my memory. Far away, long ago Glowing dim as an ember Things my heart used to know Things it yearns to remember. And a song someone sings Once upon a December.