Jump to content

brue

The X
  • Posts

    4,563
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    19

Everything posted by brue

  1. Braća Marks, ali ih nikad nisam gotivio. :) Nekako su me podsećali na onu Sedmoricu mladih, il kako se beše to sranje zvalo na RTBu.
  2. Prvo su tu bili, naravno, automati... a onda prvi kućni komp koji sam dobio - ZX spectrum 128 +2 :P Pošto me je Dan posle veoma dojmio, jel'te, napalio sam se na Theatre Europe. Još veća radost je bila što sam je nabavio original, te sam imao knjižicu sa svim kodovima sa nuklearne napade! Nakon god i kusur, kod komšije vidim Amigu i oduševim se. Pored klasike za Amigu, tj arkadica, obaveznog Godsa i flipera, počeo sam da pikam rpgove, tj FRPove kako su ih onda pirati označavali. nemačka igrica, Ambermoon, sa čak 9 disketa. Prijatelji i ja smo je igrali danima i danima, a onda smo svi zaglavili čini mi se kod neke veštice, nakon leta nekim balonom...sad dal je bio bag, ne sećam se više. Na sajmu tehnike u BGu sam video na kršu od PCa (u to vreme, u odnosu na Amigu), Civilization, koji je prvo izašao na PCu, a onda je izašla i Amiga verzija...sreća sreća radost! Do tog momenta sam se odvaljivao sa prvo milleniumom 2.2, pa onda nastavkom iste - Deuteros! Šmrc, kakva je to igretina bila. Naravno, krš vremena sam provodio sa Battle Isle i History line, koji su imali hot seat multy. Tamo početkom 94te, na Polarotoru vidim Lands of Lore i Comanche i ocenim da je Amigi došao kraj, te pređem na PC...što se i dogodilo, nažalost. Uzmem tad relativno pristojnu konfiguraciju, odradim neke animacije u 3d studiu i na postojećih 8 Mb RAMa, ugradim još 8! Tih 8 dodatnih je koštalo tada 1024 DM! Al zato je sve letelo :P Jedan pokojni sad :( prijatelj i ja uspemo da nateramo System Shock, prvu igru koja je zahtevala šatro Pentium, da radi kod mene na 486 na 66 Hz, a kod njega na 386ci. Sve sa onim mem managerom, il kako se beše zvao. Igrali su se naravno i nastavci Kings Bounty-ja, tja Heroji, ma gomila igara, a onda u Srbiju dođe Diamond Monster 3d karta, sa dodatnim patchevima za Laru, još par igara i za - Archimedean dynasty. E to je bilo ludilo, al ko nije igrao tad, ne vredi mu se objašnjavati. Izašao je posle i neki nastavak, al nije bio nešto. A shoosh, tu Cyberiu, oba dela, kao i Crusered: No remorse i No Regret, tih godina 96,7me igralo je pola Novog Sada zahvaljujući tome što niko nije mogao da ode a da mu to ne "uvalim" tj prodam i to 1 cd jedna igra, kopija originala, tada relativna retkost kod nas. Znaci navoda jer su bile extra igre. ps. inače, ko voli strategije, a želi da se podseti nekih, davno pre smo počeli da filujemo jedan topic ovde sa opisima strategija iz prošlog milenijuma: http://forum.klanrur.rs/index.php?showtopic=234904421
  3. brue

    Joomla

    Ma hoću 100%. Vojska je imala potpuno "blagotvorno" dejstvo na moje sive ćelije :P
  4. Ma zbog scene sa paketom. Uhvatio sam sebe kako zamisljam da upadnem unutra i mucim ga mesecima. Odlican je film.
  5. Verovatno film gde sam se najviše iznervirao ikada.
  6. brue

    Joomla

    Ok, hvala puno. Javljam sutra ili ovih dana, zavisno od kad sestra registruje domen i uzme uslugu web hostinga, šta sam uradio. Da kukam i tražim pomoć, il da se pohvalim, videćemo :P
  7. brue

    Joomla

    Extra, hvala za ovaj link. Kažem, nisam nikad radio sa ovim, pa su verovatno i pitanja retardirana. Suma sumarum, za ovo što pitaju ovi za web hosting - da stavim Linux, mySQL server i onda da izvršim transfer ovog sajta koga već imam uz pomoć opisa postupka sa ovog linka koji si dao? Inače, verovatno ću imati još pregršt pitanja kasnije kad sve počenm da radim, tako da nemojte gubiti živce. Potrudiću se da što manje smaram :)
  8. brue

    Joomla

    Za ovo pod 1: Da, imam pristup sajtu ne samo kroy cpanel joomle, već direkt. Valjda tamo vidim sve fajlove koje joomla koristi, pa mogu sve da ih prekopiram odatle, uključujući i bazu? Za pod 2: Ti config fajlovi...to podešavam preko copanela od joomle ili treba da editujem neke fajlove preko npr text editora? Ne znam za to Win/Linux. na netu pišu/reklamiraju kao MS Joomla tj. neka posebna instalacija za windows. Al to je nebitno, ko ih ebe. Jbga, izvinite drugari, nisam nikad sa ovim radio. Uglavnom po malo sve ručno, bez automatike, preko Dreamweavera. Jel možete da mi date kraće, još uprošćenije upustvo (ono, kao da se obraćate potpunom retardu koji zna samo da ispritiska OK i CANCEL) šta tačno da uradim, pošto me je Ivan spržio :)
  9. A ne, nema veze. Piči ti sad pitanje. Ovo moje je bio intermeco dok ti ne postaviš nešto drugo, umesto ove Arene koja je izazvala pauzu na nivou gledanja filmova u pravom bioskopu novosadistima.
  10. Gledao sam kao klinac brdo filmova, ali pojma nemam šta je ovo. Evo 1 laganica, dok pip ne dođe:
  11. brue

    Joomla

    Ne, ne :) Nego vidim, ima linux ima win joomla. Ne znam da li mi je smetnja što imam samo win na mašini. Tj. jel mogu da radim preko joomlinog interfejsa SVA podešavanja sajta iako nemam linux a uzmem linux verziju joomle. Nije mi jasan taj deo. Ovaj deo je relativno i bitan, jer onaj sajt što imam ceo na tacni je kao u linux joomli. Mogu da podešavam sadržaj pristupom na njega, ali jel ima još šta da se podešava a zavisi od Linuxa ako taj sajt iskopiram na novi domen (ne mislim na sam izgled, već na rad cele baze il šta već, ebem li ga). Sajt neće biti na telekomu, već neki inostrani, a gde u upitniku ima taj mySQL server. Takođe, u upitniku mora da se bira, kao i kod Tkoma, dal ću na win ili linuxu (bilo šta da je, nevezano za joomlu). Ok, aj da ponovim, možda stvara zabunu: 1. mašina pod Windowsom kući, neće ona biti server, sa nje samo pristupam sajtu/sajtovima 2. moram da biram: dal web hosting (na nekom serveru, tamo daleko, nebitno) da bude Linux ili Win 3. Zbog ovoga pod 2, moram da valjda uzmem i odgovarajuću joomlu 4. zbog joomle, na web hostingu moram da tražim i mySQL ili mySQL Server, ili oba? 5. imam na raspolaganju joomla završen od A do Š sajt (sa drugačijom tematikom od one što mi treba, al nebitno, promeniću sadržaj) ali je Linux verzija. Na poslu imam makinu pod Win, sa koje pristupam tom sajtu bez problema, ali samo za promenu sadržaja i ona klasična podešavanja izgleda. Ne znam da li postoji još nešto što mora/može da se podesi, a problem mu je možda što ja imam Win. 6. imam samo primere valjda za win verziju joomle, koje sam skinuo sa neta, besplatne one verzije. Dakle, šta mi je činiti? Osim da se upucam u glavu, kad ne znam ove osnove, a? :) Jel moguć ovaj scenario: Tražim od ovih za web hosting Linux, MySQL uključeno. Uzmem sve fajlove sa sajta koji već postoji negde drugde (ono pod 5) i samo ih prekopiram na ovaj novi server. I onda se bacim na preradu sadržaja. Pretpostavljam da ima jedan međukorak, tja podešavanja neka, al ne znam šta.
  12. brue

    Joomla

    Moram sestri da uradim sajt, al tako da može i ona kasnije da ga ažurira. Međutim, nisam nikad podizao sajt sa Joomlom, pa reko da otvorim ovde topic gde bih vas smarao sa pitanjima. A ko zna, možda neko pokupi fore pa napravi sajt za Očistimo Srbiju ;) Elem, za početak: 1. Koja je razlika između Linux i Win joomle? jel mi potreban linux na mojoj mašini da bih radio u linux joomli il šta? Ako je ovo pozitivno, onda bih uzeo Win Joomlu, mrzi me da sad instaliram Linux samo zbog toga. 2. Za web hosting, na telekomu traže da se otkači MySQL, samo to. Međutim, na 1 drugom provajderu, gde će biti smešten pomenuti sajt, može da se bira MySQL ili MySQL Server. Šta odabrati? 3. Našao sam neke primere joomla sajtova na pbayu, jpg kao primer plus rarovan sajt (valjda). Jel samo prebacim preko ftpa na iznajmljeni domen sve te fajlove, ili šta još treba (verovatno neko podešavanje mySQLa?) 4. Imam pri ruci već gotov sajt čijim fajlovima mogu direkt da pristupim, a relativno je zgodno odrađen, tj. ima sve što mi treba. Koja su potrebna dodatna podešavanja osim copy-pastea sa 1 na 2 sajt? Hvala puno svima koji budu našli vremena da mi odgovore na ova i na neka buduća pitanja.
  13. Ma opušteno Dule, nećemo mi učestvovati ni u jednom više svetskom ratu. Neće nas ni biti do tad :(
  14. Pa pazi, verovatno ćemo, kao i ostalih par miliona osiromašenih Srba, da se dobrovoljno prijavimo u Monsanto Health, Food & Care, Europe Delta Department i da dobijemo genetski modifikovani digestivni trakt, tako da ćemo kad jedemo genetski modifikovanu hranu i osunčamo se na 56 stepeni bez zaštite ozona, srati umesto fekalija naftu. Win/win situacija. Plus, serem ti se u kola će imati najzad pravo značenje. Da, to je varijanta koju sam zaboravio kad sam startovao topic. Može i ta kombinaciija - da svet podele ogromne korporacije. Ionako već odavno kupuju čitave države.
  15. Aj idemo dalje, tj idem, kad niko ništa neće da postuje. Sram vas bilo! Recimo da ima nafte na svakom koraku, tj. da faktički dalja proizvodnja i nije toliko problematična, jer mogu da se iskoriste već postojeće bušotine kao što to rade Baćuške. Recimo da se zarad još većeg uzimanja para fura priča o obnovljivim izvorima energije i izvorima energije koji manje negativno utiču na životnu sredinu. Kao što gdin Obama veli, u tu novu vrtoglavo rastuću industriju upumpaće se milijarde i milijarde dolara do cilja zacrtanog za 2035. Bolje reći bilioni, po naški, dolara. Bolje reći u drugačije prljave izvore energije, poput "čistijeg" uglja (koji je sad isplativo iskopavati samo zbog cene naftnih derivata), nuklearnih elektrana koje su čiste samo do trenutka kad se zapitamo a šta raditi sa otpadom iz istih itd itd. Recimo da se industrija, od automobila do obične tehnike, unapređuje sa zelenom tehnologijom, među kojima je možda najznačajnije pomenuti akumulatore i baterije sa većim kapacitetom uskladištene energije itd itd. Šta je zajedničko rafineriji i npr. japanskom hibridnom ili elektro automobilu, tj preciznije akumulatoru u njemu? Lantanijum. (nadam se da je dobro prevedena reč, nisam hemičar. u originalu: Lanthanum). Veoma zanimljiv element koji otvara još jednu stranicu u industrijskim ratovima. Naime, Lantanijum je jedan od 17 označenih REE - Retkih zemaljskih elemenata. SVI su glavni "sastojak" supice zvana zelena tehnologija. Simpatično je i to da je baš taj element i glavni sastojak procesa prerade i dobijanja naftnih derivata. Lideri u izvozu i nalazištima ovih elemenata su se kroz 20. vek smenjivali od Indije i Brazila, preko Južne Afrike, a potom SAD-a, sve do 90tih god. kad u priču upada, ko drugi ako ne, Kina. Smanjivši cenu, Kina "ubija" sve firme i iskope u drugim državama i do danas preuzima čak DEVEDESET SEDAM procenata svetske proizvodnje ovih elemenata. Njihovo nalazište u Unutrašnjoj Mongoliji sadrži oko 40% svetskih rezervi. Do ovog početka 21. veka, i poskakivanja u ekološku "dramu" nametnutu od strane svetskih megakompanija, ovi elementi su imali najveću primenu u naftnoj industriji ali ponajviše u vojnoj industriji. Bez njih, čak i sila poput SAD-a, mogla bi da "zatvori radnju" što se armije tiče. U 2010. nakon razmirica na relaciji Kina-Japan, koju je Kina rešila u svoju korist embargom REEa Japanu, pa potom izjava kineskih generala i političkih zvaničnika, pa smanjenja izvoza zbog rastuće sopstvene industrije, pa smanjenja izvoza sirovina a uvećanja izvoza poluprodukata i finalnih proizvoda, u SAD-u dva visoka tela, uključujući Senat, donose hitne odluke o analizi i oživaljavanju eksploatacije ovih elemenata. Do tog trenutka, zaboravljena nalazišta i iskopi su imali poteškoća u ponovnom otvaranju zbog pooštrenih državnih propisa, verovatno opet u pogledu zaštite životne sredine. Nalazišta u SAD i Kanadi nisu toliko zanimljiva koliko jedno na Grenlandu. Procenja vrednost je, po sadašnjim cenama, čak 500 milijardi dolara. Grenland je inače u sastavu, za sada, Kraljevine Danske, međutim Ameri su još 1946. pokušali da ga dobiju, tj. otkupe. Kad to nije uspelo, pokret za otcepljenje je dobio na snazi, i tokom decenija Grenland postaje skoro pa potpuno suverena država. U svetlu novih događaja sa REE, ne mora da čudi ako tu nezavisnost dobije, a možda čak i prenese na SAD. SAD tamo već imaju vojnu bazu, ali još veće približavanje Severnom polu sigurno ne odgovara ni Rusima, a čak ni saveznicima SAD. Što se tiče gorepomenutih baterija, značajni sastojak za njihovu masovnu proizvodnju je nikl. Gde ga ima dosta ili makar dovoljno za isplativu eksploataciju? Na Kosovu. Ah, a ima i onog "čistog" uglja... Zelena tehnologija je budućnost, ali ne u smislu da će nam biti čistiji vazduh, već samo da će nam taj vazduh izgledati još "besplatniji", jer će sve ostalo biti mnogo skuplje. Megalomanske kompanije su krenule u verovatno "novu" industrijsku revoluciju, a šta će uraditi i kako će se ponašati države i državni aparati u svemu tome?
  16. RUSI U SRBIJI IZ 300 BUŠOTINA VADE MILIONA TONA NAFTE Smedia / 26.12.2010 Zalihe nafte u Srbiji veće su ove godine nego u 2009, prvi put u poslednjih nekoliko godina. To, međutim, ne znači da naša zemlja počinje da liči na Saudijsku Arabiju. Već da ležišta “crnog zlata”, koja ranije nisu bila komercijalna, sada su to postala zbog boljih tehnologija. Sva naftna nalazišta kojima Naftna industrija Srbije raspolaže u zemlji i svetu, sada su, međutim, u rukama ruskog “Gaspromnjefta”. U privatizaciji 51 odsto NIS, uz rafinerije i benzinske pumpe, prodata su i - naftna ležišta. Tako su nalazišta nafte u Vojvodini i Angoli pripala ruskom vlasniku. A Srbiji pripada samo rudna renta od tri odsto. Baćuške su, ipak, zbog ulaganja u tehnologiju, uspele da povećaju proizvodnju. Rusija: Skupe poreske olakšice - Plan proizvodnje domaće nafte premašili smo za osam odsto prošle godine - kažu u NIS. - Prvi put posle nekoliko godina porasle su zalihe nafte. To smo uspeli reaktivacijom bušotina koje nisu radile, uvođenjem novih tehnologija i procesom optimizacije troškova. Kako ukazuje profesor Slobodan Sokolović, sa Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu, nove rezerve nafte nisu revolucionarne. Ali, dovoljne su da povećaju odnos rezervi i proizvodnje. VIŠE OD TRISTA BUŠOTINA Industrijska proizvodnja i istraživanje nafte i gasa u Vojvodini počeli su pedesetih godina prošlog veka. Od tada je otvoreno preko 60 nalazišta ugljovodonika, što predstavlja više od 300 bušotina. A licenca za sva otvorena nalazišta pripada NIS. Najviše nafte u Srbiji crpi se u Velebitu, Kikindi, Elemiru, Turiji, Mokrinu i Martonošu. NIS može da istražuje u Srbiji na osnovu sedam licenci. Šest dozvola u Vojvodini traju do 2016. godine, dok licenca na južnim obalama Save i Dunava važi do 2020. godine. - Sada je period komercijalne upotrebe nafte u Srbiji još 44 godine - kaže on. - Spekulisalo se da nam je ostalo još 30 godina za eksploataciju. Do povećanja rezervi došlo je samo zato jer ono što ranije nisu bila komercijalna ležišta sada jesu. Tehnologija je napredovala,pa nafta sada može da se vadi sa mnogo većih dubina. A nalazišta “crnog zlata” u zemlji nisu zanemarljiva. Iz bušotina na severu Srbije godišnje izlazi oko milion tona nafte, koja se prerađuje u rafinerijama NIS. Sa godišnjim potrebama Srbije od 3,2 miliona tona, tako se podmiri oko četvrtine. - Imamo strategiju istraživanja i proizvodnje nafte u inostranstvu - kažu u NIS. - U našem fokusu van Srbije je region Balkana. Ovih dana se osniva preduzeće “Jadran-Naftagas” u Republici Srpskoj, koje će se baviti istraživanjem i proizvodnjom nafte. A, razmatramo i mogućnost povećanja prisustva u Angoli i kako da steknemo sopstvenu proizvodnju u Turkmenistanu. Iz četiri koncesiona morska bloka u Angoli, ove godine proizvedeno je oko 78.543 tone nafte. Jedna licenca ističe sledeće godine, dok druge traju do 2012, 2025. i 2030. godine. - Vrednost proizvedene nafte zavisi od trenutne cene na tržištu - kažu u NIS. - Očekujemo da će vrednost preuzete količine u ovoj godini premašiti 45 miliona dolara. Ta nafta ne dolazi u Srbiju, već je prodajemo u inostranstvu. Sada u Angoli istražujemo samo na jednom proizvodnom bloku, a rezultati se očekuju do polovine sledeće godine. Prema poslovnom planu NIS, u istraživanja naftnih nalazišta do 2020. godine biće uloženo oko 60 miliona dolara. Ispitivanja bi trebalo da se vrše južno od Save i Dunava - u srednjem i severnom Banatu i na području Jelice i Moravskog rova.
  17. The impact theory The impact theory was beautifully simple and appealing. Much of its evidence was drawn from a thin layer of rock known as the 'KT boundary'. This layer is 65 million years old (which is around the time when the dinosaurs disappeared) and is found around the world exposed in cliffs and mines. For supporters of the impact theory, the KT boundary layers contained two crucial clues. In 1979 scientists discovered that there were high concentrations of a rare element called iridium, which they thought could only have come from an asteroid. Right underneath the iridium was a layer of 'spherules', tiny balls of rock which seemed to have been condensed from rock which had been vapourised by a massive impact. On the basis of the spherules and a range of other evidence, Dr Alan Hildebrand of the University of Calgary deduced that the impact must have happened in the Yucatan peninsula, at the site of a crater known as Chicxulub. Chemical analysis later confirmed that the spherules had indeed come from rocks within the crater. The impact theory seemed to provide the complete answer. In many locations around the world, the iridium layer (evidence of an asteroid impact) sits right on top of the spherule layer (evidence that the impact was at Chicxulub). So Hildebrand and other supporters of the impact theory argued that there was one massive impact 65 million years ago, and that it was at Chicxulub. This, they concluded, must have finished off the dinosaurs by a variety of mechanisms. Challenging the theory But a group of scientists led by Prof Gerta Keller of Princeton and Prof Wolfgang Stinnesbeck of the University of Karlsruhe begged to differ. They uncovered a series of geological clues which suggests the truth may be far more complicated. In short, that the crater in the Yucatan is too old to have killed off the dinosaurs. They concentrated on a series of rock formations in Mexico where the iridium layer was separated from the spherule layer by many metres of sandstone. That opinion sparked a massive row, as the supporters of the impact theory such as Prof Jan Smit of Vrije Universiteit, Amsterdam, rubbished Keller's ideas. Smit argued that the sandstone had been deposited by massive tsunami waves caused by the asteroid, and so did not undermine the idea of a single impact. But Keller's team found evidence - such as ancient worm burrows - that suggested that the deposition of the sandstone had been interrupted many times. They concluded that there was a gap of some 300,000 years between the deposition of the spherules (from the Chicxulub crater) and the iridium (from an asteroid). Therefore there must have been two impacts. The Chicxulub impact, they said, was too old to have finished off the dinosaurs, and there must have been another impact somewhere else which was to blame. That crater has not yet been found. More challenges Keller's views provoked a lively scientific row. In 2001, to try to resolve the dispute an international group of scientists extracted rock cores from deep within the Yucatan crater. Predictably, each side thought the evidence supported their argument. Although still in the minority, Keller's work does now attract some support. And a range of scientists have begun to question other hypotheses connected with the impact theory. Claire Belcher of Royal Holloway, University of London, has found evidence which suggests that wildfires were not widespread in North America following the KT impact. Prof Dave Archibald of San Diego State University is convinced that the survival of creatures such as frogs disproves the idea that the dinosaurs perished amid acid rain as strong as battery acid, or that an 'impact winter' caused a massive and sustained drop in temperature. Dr Norman MacLeod of the Natural History Museum in London is among a large group of scientists who are convinced the dinosaurs were already being driven to extinction by climate change long before the arrival of the KT impact, or impacts.
  18. Uh, nemam pojma. Ne sećam se. Šta je PP?
  19. "Fossil fuels are fuels formed by natural resources such as anaerobic decomposition of buried dead organisms. The age of the organisms and their resulting fossil fuels is typically millions of years, and sometimes exceeds 650 million years.[1] The fossil fuels, which contain high percentages of carbon, include coal, petroleum, and natural gas. Fossil fuels range from volatile materials with low carbon:hydrogen ratios like methane, to liquid petroleum to nonvolatile materials composed of almost pure carbon, like anthracite coal. Methane can be found in hydrocarbon fields, alone, associated with oil, or in the form of methane clathrates. It is generally accepted that they formed from the fossilized remains of dead plants and animals[2] by exposure to heat and pressure in the Earth's crust over millions of years.[3] This biogenic theory was first introduced by Georg Agricola in 1556 and later by Mikhail Lomonosov in the 18th century." Znači, po teoriji iz 16tog veka, salata od dinosaurusa i tadašnjih biljaka je crkla i pod zagrevanjem i pritiskom je napravila npr na jednom mestu zalihu od 500 miliona barela nafte/gasa? Idemo dalje, jedan barel je negde oko 159 litara. Prethodno pomenuta količina izađe na 79.5 milijardi litara. Nek se od jednog dinosaurusa i jednog pra drveta dobije i 10.000 litara, opet ispada da je na jednoj relativno maloj teritoriji trebalo da zagine u nekom periodu oko skoro 8 miliona jedinica dino/drveta. Wtf je crklo na tom mestu? Crv sa planete Dina je usisao sve i onda krepao od prežderavanja? Tja više crva kad se gleda planetarno, ali najveći i najmasovniji su bili u Sibiru i na Bliskom istoku? Samo na tim mestima je bilo života? I to u tolikoj količini? Il se drugde nije "primilo". Ne znam, ovo mi je podjednako neverovatno kao i to da smo svi nastali od Jevreja.
  20. Eh Laki, Laki. Ma sa logovanjem. Zbog toga kažem da sam probao na 2 totalno različita kompa...tj 3, al tad nije htelo. Ne znam zašto. ps. Ubismo topic :) Da sad krenu da proveravaju koliko je već genetski modifikovane hrane tj njiva kod nas, šta mislite kakvi bi bili rezultati? U državi gde konja koji odlučuje o nečemu možeš da kupiš za sitnu paru.
  21. stavio u zagradi, pa je racunalo xxxxxx.html) ispravljeno
  22. Ne znam. Sad očigledno radi. A tad sam bio probao i na poslu i kuci. Tj nisam video uopste podforume u Rastiblabla. Ni klinke, ni politika :( :P
×
×
  • Create New...