Možda ja imam problem što Larsovo bubnjanje posmatram iz perspektive današnjice, gde je nakon ekspanzije metalkora pre desetak godina postalo potpuno normalno da se u istoj pesmi smenjuju parni i neparni takt u različitom tempu, pa sadašnji bubnjari jedu Larsa za doručak jer jednostavno moraju, ali bih svejedno skrenuo pažnju da su čak i osamdesetih Lombardo i Cavalera bili za klasu bolji tehničari od Larsa jer su prosto talentovaniji, eno pun jutjub pesama pa upoređujte. E sad, Metalikine pesme su melodičnije i bolje aranžirane od Slejera i Sepulture pa su automatski i slušljivije, što možda nekome, recimo Dragančetu, pravi problem kad pusti pesmu koja mu je sranje pa ne može da se koncentriše na bubnjanje jer jedva čeka da ugasi, ali unatoč tome ja kažem da je Lars debelo precenjen i da svako ko ume da tapše u trajanju od jednog minuta a da pritom ne promaši ruke može za dva meseca svakodnevnog vežbanja da se utrenira da odsvira ceo Master of Puppets kao na albumu, a da bi se odsvirala prosečna tezga Slejera i stare Sepulture treba pun kurac talenta.